Danas je postalo nemoguće otići u trgovinu, skrolati po društvenim mrežama ili prošetati gradom bez da nas negdje ne dočeka riječ PROTEIN. Na policama se gotovo svakodnevno pojavljuju neki noviteti – proteinska kava, proteinska pizza, proteinski kruh, proteinska krafna. Restorani i kafići masovno uvrštavaju posebne proteinske snackove i menije.
Broj dnevno pojedenih grama proteina postao je glavni pokazatelj zdravlja, snage i uspjeha. Svi broje tih 30 g proteina po obroku, svi o tome pričaju, svi prate taj trend, ali rijetko tko spominje kako nas to zapravo može odvesti u zamku.
Jesu li proteini važni?
Proteini zaista jesu jako važni za naše tijelo. Oni su glavni elementi koji grade i obnavljaju naša tkiva, organe i mišiće, sudjeluju u sintezi enzima, hormona i stanica imunološkog sustava.
Sve su to razlozi zbog kojih im se opravdano treba pridavati važnost i zbog kojih trebaju biti zastupljeni u svakom obroku. Međutim, nema opravdanog razloga zašto im davati prednost pred ostalim makronutrijentima.
Obrok bez proteina jednako je neuravnotežen kao i onaj bez ugljikohidrata ili bez masti.
Bez adekvatnog unosa ugljikohidrata naše tijelo ne bi imalo dovoljno energije za kretanje, a naš mozak ne bi mogao funkcionirati.
Bez adekvatnog unosa masti naše tijelo ne bi moglo sintetizirati hormone, apsorbirati pojedine vitamine niti graditi stanične membrane.
Što s drugim nutrijentima?
Ali o važnosti drugih nutrijenta se rijetko govori.
Mediji, beauty industija i dijetna kultura uvijek će radije staviti naglasak na nutrijent poput proteina i prodati proizvod pod izlikom da će utjecati na poboljšanje fizičkog izgleda - mišića, kose ili kože.
Takvi marketinški trikovi šalju poruku kako svaki proizvod treba biti obogaćen proteinima – čak i kada je riječ o namirnicama koje ih prirodno ne sadrže.
Takve reklame potiču nas da zaboravimo koju hranu zaista volimo i počnemo jesti samo ono što trendovi diktiraju.
Takva komunikacija dovodi do crno-bijelog pogleda na prehranu – proteini postaju najvažniji, a uravnoteženost i umjerenost padaju u drugi plan.
Kada tvoj dan počne izgledati kao tablica unesenih grama, a svaki obrok postane matematički zadatak s pitanjem: „Ima li tu dovoljno proteina?“, tada prehrana koja bi trebala biti podrška zdravlju postaje teret.
Umjesto da se osjećaš snažnije, osjećaš se zarobljeno.
Stalno računanje i briga zbog „manjka“ nekoliko grama mogu stvoriti ozbiljan stres – a to je upravo onaj skriveni neprijatelj koji može narušiti zdravlje puno više nego povremeno odstupanje od zadane kvote za dnevni unos proteina.
Iako se često misli da više proteina znači više mišića, fiziologija ipak ne podržava to pravilo. Tijelo ima određenu granicu koliko unesenih proteina može iskoristiti za sintezu i obnovu mišića, dok se višak koristi za druge metaboličke procese i pritom može dodatno opteretiti rad bubrega.
Prehrana koja je neuravnotežena – bilo da se stalno unosi previše jednog nutrijenta ili da se unos pojedinih nutrijenata potpuno zanemaruje – nije dugoročno korisna niti održiva.
Tijelo voli balans, sklad i mir, a uravnotežena prehrana je najljepši način kako mu to možemo pružiti.
Kako ostati balansirana?
Sljedeći put kada primjetiš da si upala u ovakvu zamku pokušaj se podsjetiti:
-nutritivno izbalansiran obrok uz proteine treba sadržavati i ugljikohidrate i masti
-svjesno jedenje puno je važnije od brojanja grama
-biranje namirnica koje voliš uvijek ima prednost pred popularnim proizvodima
-slušanje signala vlastitog tijela je pouzdanije od bilo kakve reklame ili trenda
Hrana daje energiju tvom tijelu, ali je tu i kao podsjetnik na radost, zajedništvo, mir i toplinu. Može biti podrška zdravlju i pratiti tvoje fitness ciljeve, a da pritom ne postane teret i izvor stresa pri svakom obroku.
Ravnoteža, raznolikost i umjerenost u prehrani, pa tako i u unosu proteina, su ključevi mirnog odnosa prema hrani i tijelu.
Ukoliko želiš raditi s nama, zakaži inicijalne konzultacije. Hvala ti na čitanju!
Tekst je pisan u suradnji s dr. sc. Anđelom Đinđić.
